Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine sa zadovoljstvom Vas poziva na Prvi međunarodni sportski simpozij "Simposar" čija je tema "Sportski uspjesi u funkciji promocije države".  Simpozij će se održati u hotelu Hollywood, Sarajevo od 20. do 22. januara 2012, sa početkom u 15:30. Na značaj i potencijal sporta u funkciji promocije jedne zemlje u svijetu osvrnut će se najeminentnija sportska imena naših prostora i sa nama podijeliti dio svog bogatog iskustva, znanja i stručnosti.

Među polaznicima Simpozija će se naći više od 400 sportskih radnika, predstavnika različitih sportskih klubova, strukovnih sportskih saveza, univerzitetski profesori, predstavnici vladinog i nevladinog sektora, ugledni privrednici, novinari i brojni gosti.

Ivica Osim, Slaven Bilić, Duško Vujošević, prof.dr Izet Rađo, Faruk Hadžibegić, Zdravko Mamić, Mirko Novosel, Goran Milić, Abas Arslanagić, Vlatko Marković, Sabahudin Topalbećirević, neka su od eminentnih imena koji će uzeti učešće na Simpoziju.

Molimo sve zainteresirane da se svoje učešće potvrde stručnoj službi OK BiH.

AGENDA SIMPOZIJA "SPORTSKI USPJESI U FUNKCIJI PROMOCIJE DRŽAVE"

PETAK, 20. JANUAR 2012. GODINE

SUBOTA, 21. JANUAR 2012. GODINE

NEDJELJA, 22. JANUAR 2012. GODINE

U nastavku ćemo Vas ukratko podsjetiti na najvažnije crtice iz života i karijera predavača na Simpoziju, iako smo uvjereni da većina javnosti itekako dobro poznaje domete i postignuća ovih izvanrednih ljudi i  sportskih veličina.

prof. dr. IZET RAĐO - profesor, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH
Čelni čovjek krovne sportske institucije u našoj zemlji, Olimpijskog komiteta BiH. Dugogodišnji univerzitetski profesor angažovan u zemlji i inostranstvu, sa velikim brojem zapaženih radova i udžbenika iz oblasti sporta, prepoznatljiv po inovativnom i modernom pristupu u radu. Kao dekan Fakuleta za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu, ovu je visokoškolsku instituciju promovisao u jednu od vodećih u regionu. U Olimpijskom komitetu BiH, radeći sa timom svojih saradnika, uspio je vratiti olimpijski plamen u Sarajevo i našu zemlju, jer će glavni bh. grad biti domaćin Zimskih olimpijskih igara mladih 2016. Godine, što je najveća sportska manifestacija u Sarajevu i BiH nakon ZOI 84.

IVICA OSIM, nogometaš, nogometni trener, predsjednik NFS BiH
Jedan od najcjenjenijih nogometnih stručnjaka u regionu svih vremena. Fantastičan nogometaš, popularni Švabo, Strauss sa Grbavice, sa Željezničarom je kao igrač bio prvak Jugoslavije i najbolji pojedinac Jugoslovenske  lige. Nastupao za reprezentaciju nekadašnje države sa kojom je igrao u finalu Evropskog prvenstva 1968. godine protiv Italije. Kao trener sa Željom finalista je Kupa Jugoslavije, polufinalista Kupa UEFA, sa reprezentacijom Jugoslavije peti na svijetu 1990. godine, osvajao trofeje sa Partizanom, Panathinaikosom, Sturmom, Jef Unitedom. Sa reprezentacijom Japana polufinalista Azijskog kupa. Nesumnjivo jedna od najpopularnijih ličnosti u svom sarajevu, ali i na dalekom istoku, u Zemlji izlazećeg sunca.

MIRKO NOVOSEL, košarkaški trener, član košarkaške Kuće slavnih
Jedan od najboljih evropskih i svjetskih trenera svih vremena. Sa Cibonom tri puta prvak Jugoslavije, sedam puta pobjednik Kupa Jugoslavije, dva puta pobjednik evropskog Kupa kupova i osvajač Kupa prvaka Europe, 1985. Godine. Iste godine proglašen je najboljim evropskim košarkaškim trenerom. Kao selektor ostvario je rekordni omjer 99 - 11 (od 1971. do 1993.). Novosel je s reprezentacijom osvojio zlatnu medalju na Olimpijskom igrama u Moskvi 1980., srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984., čime ulazi među samo četiri trenera u svijetu, s tri ili više olimpijskih medalja. Jedinstven je i po tome što je 1971., 1972. i 1973. osvajao kadetsko, juniorsko i na kraju seniorsko Europsko prvenstvo, kao selektor reprezentacije. U košarkašku Kuću slavnih u američkom gradu Springfieldu ušao je 2007.

VLATKO MARKOVIĆ, nogometaš, nogometni trener, predsjednik HNS
Rođen je 1937. u Bugojnu. Završio je Fakultet fizičke kulture u Zagrebu (specijalnost nogomet). Dugogodišnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Utemeljitelj je Nogometne akademije HNS-a, koja je u najkraćem roku osigurala najviši UEFA status, pravo na izdavanje UEFA PRO diplome, najviše stručno zvanje za trenere u Europi. Prvi je Hrvat s nazivom predsjednika jedne Komisije u UEFA–i, predsjednik Komisije za tehnički razvoj. Ostvario je odličnu suradnju HNS-a s brojnim nacionalnim savezima, te odigravanje prijateljskih utakmica s najjačim reprezentacijama Europe i svijeta. Igračku karijeru započeo u zeničkom Čeliku, nastavio u zagrebačkom Dinamu, za reprezentaciju Jugoslavije odigrao 16 utakmica. U trenerskoj karijeri vodio je brojne klubove u zemlji i inostranstvu, te hrvatske velikane Hajduk i Dinamo, kao i reprezentaciju Hrvatske.

prof. dr. MUNIR TALOVIĆ, univerzitetski profesor, dekan FASTO
Univerzitetski profesor Munir Talović dekan je Fakulteta za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu koji danas obrazuje stručnjake u oblasti sporta, među kojima je veliki broj aktivnih i uspješnih sportista. Autor je velikog broja naučnih radova i udžbenika iz oblasti sporta te direktni sudionik ili kreator brojnih sportskih projekata i programa realizovanih u Bosni i Hercegovini. Posebno značajan angažman ostvario je vodeći Centar za edukaciju nogometnih trenera Nogometnog/fudbalskog saveza BiH, u kojem su stručna znanja i licence za vođenje ekipa stekli brojni domaći treneri koji već sa puno uspjeha rade u zemlji i inostranstvu. Centar je prepoznati i od strane UEFA i FIFA kao izuzetna obrazovna institucija koja radi po najsavremenijim metodama i uz upotrebu posljednjih naučnih dostignuća iz oblasti nogometa.

FARUK HADŽIBEGIĆ, nogometaš, nogometni trener
Posljednji kapiten reprezentacije Jugoslavije s kojom je osvojio peto mjesto na Svjetskom prvenstvu 1990. godine u Italiji i odigrao više od 60 utakmica u reprezentativnom dresu. Kao igrač je 1985. godine bio prvak Jugoslavije sa Sarajevom. 1990. godine vice-šampion Francuske sa Sochauxom sa kojim je godinu dana kasnije igrao polufinale Kupa UEFA, a 1998. godine kao trener finale Kupa Francuske. 1995. godine pobjednik kupa Francuske sa Toulousom. Kao trener je Soschaux uveo iz druge u prvu ligu, a isti rezultat tri godine kasnije postigao i u Španiji sa Betisom. Vodio je i nogometnu reprezetaciju BiH.

VLADIMIR GRBIĆ, odbojkaš, član odbojkaške Kuće slavnih
Vladimir Grbić, poznat kao Vanja, jedan od najboljih evropskih i svjetskih odbojkaša svih vremena. Član je odbojkaške Kuće slavnih. Igrao na poziciji primača servisa, dugogodišnji reprezentativac. Sa reprezentatacijom učestvovao na nekoliko svjetskih prvenstava, evropskih prvenstava i olimpijskih igara. Najveći uspjeh postigao je na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. godine, na kojoj je nosio zastavu Jugoslavije na ceremoniji otvaranja i kada je bio jedan od najboljih igrača selekcije koja je osvojila zlatnu medalju. Godinu dana kasnije bio je član reprezentatacije koja je na evropskom prvenstavu osvojila titulu šampiona Starog kontinenta. Osvajao je još nekoliko medalja na evropskim prvenstavima, kao i olimpijsku bronzu u Atlanti, 1996. godine i srebro na svetskom prvenstavu u Japanu 1998. godine. Bio je član Vojvodine, zagrebačke Mladosti, a sa uspjehom igrao u Italiji, Grčkoj, Brazilu, Rusiji, Japanu i Turskoj.

ABAS ARSLANAGIĆ, rukometaš, rukometni trener
Nekadašnji golman, trener, profesor fizičke kulture. Osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine. U banjalučkom Borcu je osvojio mnoge titule, između ostalog i titulu evropskog prvaka 1976. godine. Službeno je za Borac odigrao 232 utakmice, gdje je kao golman postigao 18 golova. S klubom je osvojio 4 nacionalna prvenstva i 5 kupova u bivšoj državi. Za reprezentaciju Jugoslavije je debitovao 1969. u Ljubljani protiv Njemačke, za koju je odigrao 125 utakmica. S reprezentacijom je osim zlatne medalje na olimpijadi u Minhenu 1972. osvojio i dvije bronze na svjetskim prvenstvima 1970. i 1974. godine. Imao je dva nastupa za selekciju Svijeta. Arslanagić je poznat po tome što je uveo neke novine u načinu kako se rukometni gol brani. Poslije blistave igračke karijere bio je i trener Borca u nekoliko navrata, pa jedno vrijeme selektor jugoslovenske seniorske i juniorske reprezentacije. Kasnije i selektor Hrvatske, Katara i Bosne i Hercegovine, a kratko je radio kao trener u sarajevskoj Bosni gdje je u jednoj godini osvojio i Prvenstvo i Kup. Osim Bosne trenirao je i Badel iz Zagreba, te Laško iz Slovenije.

ALEKSANDAR ACO PETROVIĆ, košarkaš, košarkaški trener
Karizmatični hrvatski košarkaš i trener, bivši jugoslovenski i hrvatski reprezentativac. Sa velikim uspjehom grao je na poziciji beka. Poznat je pod nadimcima "Aco" i "Aco Trica", zbog posebne uspješnosti u šutevima iz daljine, iza linije koja je tada bila postavljena na 6 metara i 25 centimetara. Posebno je zaslužan za to što mu je mlađi brat Dražen izabrao "Cibonu" za nastavak svoje karijere. Sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio dvije bronze na Svjetskim prvenstvima, jednu na evropskom, te bronzu na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine. Sa Cibonom je kao igrač osvojio tri titule prvaka Jugoslavije, 6 trofeja pobjednika Kupa države, 2 titule prvaka Evrope, sa Scavolinijem talijansko prvenstvo. Kao trener Cibone šest naslova hrvatskog prvaka, dva Kupa Hrvatske, a kao selektor 1995. godine bronzanu medalju. Na Eurobasketu u Grčkoj.

SABAHUDIN TOPALBEĆIREVIĆ, profesionalni novinar i sportski komentator
Sinonim sportskog novinarstva i komentiranja najvećih sportskih događaja u Bosni i Hercegovini. Profesionalnu karijeru počeo 1993. godine, a u protekle nepune dvije decenije komentirao rekordan broj sportskih događaja, među kojima veliki broj njih sa lica mjesta. Izdvajaju se prvi komentari reprezentativnih selekcije Bosne i Hercegeovine, nastupi domaćih klubova na međunarodnoj sceni, te brojna finala najvećih nogometnih i košarkaških takmičenja, evropskih i svjetskih prvenstava. Član žirija Laureusa za izbor najboljeg sportiste svijeta. Također, tu su i neka od antologijskih finala Uefine Lige prvaka sa nezaboravnim komentarima i jedinstvenim stilom prenosa kojim je podigao standarde ovog posla i inspirisao brojne mlađe kolege. Prenosio je za naše prostore rekordnih 14 finala Lige prvaka, od čega 9 sa lica mjesta. Od sportskih događaja kojima je također dao poseban pečat izdvaja se i praćenje više ciklusa Olimpijskih igara, kao i realizacija brojnih ekskluzivnih intervjua, reportaža poput legendarne "Plave priče" o Ivici Osimu,i serijala "Treće poluvrijeme" u kojem je ugostio 50 najvećih sportskih imena regiona. 1997. proglašen za sportskog novinara godine, a deset godina kasnije dobitnik posebne nagrade za afirmaciju bh. sporta.

DUŠKO VUJOŠEVIĆ, košarkaški trener, predsjednik Sportskog društva Partizan
Košakaški trenerkoji je karijeru počeo 1976. u mlađim kategorijama Partizana. Nakon toga odlazi u OKK Beograd i sa juniorskom ekipom osvaja prvenstvo Jugoslavije. Tokom sezone 1986./87. postao je prvim trenerom Partizana i iste sezone je osvojio naslov prvaka Jugoslavije. U sezoni 1987./88. Vujošević je predvodio Partizan do final-foura kupa europskih prvaka u Gentu, na kojem je Partizan osvojio treće mjesto. Vujošević je vodio Partizan i u sljedećoj sezoni (1988./89.), kada je osvojio Kup Radivoja Koraća i Kup Jugoslavije. U sezoni 1990./91. stigao je do finala Kupa evropskih prvaka, u kojem je poražen od splitskog POP 84. Od 1992. do 1998. radio je u Italiji. Od povratka u Partizan, 2001., osvojio je devet posljednjih titula prvaka Srbije (2002. - 2010.) četiri nacionalna kupa (2002., 2008., 2009. i 2010.) i četiri posljednje titule NLB lige (2007. - 2010.), čime je postao najtrofejniji trener u historiji kluba. Također se pod njegovim vodstvom 2010. godine sastav kvalificirao u "final four" Eurolige. Kao trener juniorske reprezentacije Jugoslavije osvojio je europsko prvenstvo u Vrbasu 1988. i četvrto mjesto na svjetskom juniorskom prvenstvu 1991.

GORAN MILIĆ, profesionalni novinar
Jedno od najuglednijih novinarskih pera u regionu, doajen ovog posla koji je karijeru počeo kao novinar na Televiziji Beograd 1970. godine. Za tu kuću bio je i dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na Beogradskom univerzitetu od 1985. do 1988. godine. 1987. godine bio je predsjednik komisije za informiranje Univerzijade u Zagrebu. 1989. godine bio je glasnogovornik sastanka na vrhu nesvrstanih zemalja u Beogradu. Od 1990. do 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Nakon toga postaje direktor novinskog centra vlade BiH, te glasnogovornik olimpijske delegacije BiH u Barceloni. Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik. U nekoliko zadnjih godina proslavio se putopisima informativnog karaktera poput "Idemo u Ameriku", "A sad u Europu!" i "Idemo na Sjever" kojima je privukao veliku pažnju javnosti. Govornik je više stranih jezika poput engleskog, francuskog, španskog i talijanskog. Među mlađim kolegama na koje danas nesebično prenosi ogromno novinarsko, životno i profesionalno iskustvo pozat kao "hodajući Google".

ZDRAVKO MAMIĆ, nogometni djelatnik
Zdravko Mamić je izvršni predsjednik nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba i jedan od najkarizmatičnijih nogometnih djelatnika u regionu. Rođen je u Bjelovaru 1959. godine i cijeli život vezao je za nogometni sport. Mamić je bio junior Dinama, a u njegovoj eri ovaj je klub apsolutno dominantan u Hrvatskoj, dok u Evropi bilježi zapažene rezultate.Zdravko Mamić gavni je direktor Dinama od 1992. do 1994. kada su osvojeni prvenstvo 1993. i kup 1994. Član Izvršnog odbora NK Dinama postaje 2000. godine, a od 2003. godine izvršni je dopredsjednik. U njegovom mandatu posljednjih godina Dinamo osvaja rekordni broj prvenstava i kupova Hrvatske i postaje sudionik grupne faze Lige prvaka i grupne faze Uefine Evropske lige. Treba istaći da je Dinamo svojevrsni model za sportski razvoj mladih nogometaša koji su velike evropske karijere počeli na Maksimiru, a danas sa uspjehom igraju u nekim od najjačih klubova Starog kontinenta.

Direktni kontakti za sve informacije i aktivnosti vezane za organizaciju Simpozija:
Sabahudin Topalbećirević, mob.+387 61 479 235; mail: simposar@gmail.com